Home  /  Prenatalno testiranje  /  Što je ultrazvuk te kako i zašto se provodi u trudnoći?

Prenatalno testiranje

Što je ultrazvuk te kako i zašto se provodi u trudnoći?

--- 6 jan 2017

Prenatalni ultrazvuk ili sonogram je ginekolozima jako važna dijagnostička tehnika i kao takav je danas nezaobilazni rutinski dio svakog praćenja trudnoće. Ultrazvuk je uređaj koji prenošenjem zvučnih valova visoke frekvencije na monitoru stvara sliku bebe i tako omogućava ginekologu određivanje i kontrolu različitih parametara:

  1. potvrđivanje trudnoće,

  2. određivanje je li u pitanju jednoplodna ili višeplodna trudnoća,

  3. precizno određivanje trajanja gestacije,

  4. rad srca bebe i broj otkucaja srca,

  5. mjerenje dimenzija tijela bebe (biometrija),

  6. analiza morfologije organa i organskih sustava bebe te praćenje razvoja i rasta bebe kako bi se pravovremeno mogle uočiti određene razvojne anomalije,

  7. veličina bebe,

  8. određivanje položaja posteljice,

  9. procjena količine plodne vode,

  10. određivanje spola.

Ako je trudnoća normalna i bez komplikacija, svaka bi trudnica trebala imati 3 ultrazvučna pregleda tijekom trudnoće.

Prema preporukama Europske udruge za perinatalnu medicinu (EAPM, European Association of Perinatal Medicine), ako je trudnoća normalna i bez komplikacija, svaka bi trudnica trebala imati 3 ultrazvučna pregleda tijekom trudnoće: barem jedan u svakom tromjesečju trudnoće. U 1. tromjesečju trudnoće, najčešće između 8. i 14. tjedna trudnoće, ultrazvučni pregled izvodi se transvaginalnim putem, tj. kroz rodnicu, pomoću posebno oblikovanih vaginalnih sondi, a tijekom pregleda trudnica mora imati prazan mokraćni mjehur. U 2. i 3. tromjesečju trudnoće, najčešće između 16. i 20. tjedna (Kos: 18. i 22.), odnosno između 35. i 38. tjedna (Kos: 30. i 34.; negdje: 32. i 36.) trudnoće, ultrazvučni pregledi izvode se transabdominalnim putem (izvana). Na trbuh trudnice nanosi se gel koji olakšava prijenos zvučnih signala te se prislanja ultrazvučna sonda na trbuh, a tijekom pregleda trudnica mora imati „optimalno pun“ mokraćni mjehur kako bi se pomaknula crijeva jer ultrazvučni signali ne prolaze dobro kroz plinove u crijevima. Postoji još jedna prenatalna ultrazvučna tehnika – transperinealni ultrazvuk koji se izvodi prislanjanjem transabdominalne sonde na međicu koja se nalazi odmah ispod vagine. Ova metoda koristi se za pregled grlića maternice i za pregled struktura unutar maternice koje se nalaze blizu grlića, a tijekom pregleda trudnica mora imati prazan mokraćni mjehur.

rsjsrj

Ultrazvuk u 1. tromjesečju trudnoće

U 1. tromjesečju trudnoće ultrazvučni pregled se najčešće izvodi između 8. i 14. tjedna trudnoće. Svrha prvog ultrazvuka je potvrditi trudnoću koja se uredno razvija u maternici i procijeniti njeno trajanje tj. isključiti mogućnost izvanmaternične trudnoće. Gleda se da li se embrij miče, a dokaz živog zametka su pozitivni otkucaji srca (tzv. kucaji čedinjeg srca, KČS+), koji se jasno mogu vidjeti već od 6. tjedna trudnoće. Prema veličini embrija određuje se njegova dob i procjenjuje približni termin poroda. Također se određuje je li trudnoća jednoplodna ili višeplodna te se postavlja sumnja neke kromosomske anomalije i određene malformacije, ali i sumnja na moguće komplikacije poput pobačaja na koji najčešće ukazuje krvarenje.

„Mini-anomaly scan“ je često korišteni naziv za UZV biometriju, tj. metodu kojom se mjere određene anatomske strukture te se dobiveni rezultati uspoređuju sa standardnim vrijednostima za određenu gestacijsku dob i procjenjuje odgovara li fetus svojom veličinom trajanju trudnoće ili ne. Glavni parametar koji se mjeri jest udaljenost od tjemena do trtice (CRL, engl. crown-rump length), što je osnovna mjera za procjenu starosti fetusa. Zatim slijedi pregled osnovne anatomije, tj. glavice, trupa, udova, neuralne cijevi (kralježnice), pupkovine i posteljičnog tkiva, kao i provjera da li se izlazište pupkovine nalazi na prednjoj stijenci trbuha. Posebna pažnja obraća se na tzv. ultrazvučne biljege koji ukazuju na određene kromosomopatije i neke druge anomalije i abnormalnosti kod fetusa. Ultrazvučni biljezi su specifični ultrazvučni pokazatelji koji se procjenjuju prema strogim kriterijima koje je propisao FMF iz Londona (engl. Fetal Medicine Foundation), a uključuju sljedeće parametre:

  1. Djebljina nahalnog nabora. Nuhalni nabor (NT, engl. nuchal translucency) je manja nakupina tekućine (limfe) ispod kože u stražnjem dijelu vrata i leđa fetusa. Mjerenje debljine nuhalnog nabora izvodi se između 11. i 14. tjedna trudnoće, idealno kad duljina fetusa od tjemena do trtice CRL iznosi 45 do 84 milimetra. Poznato je da je debljina nuhalnog nabora često povećana (NT > 3 mm) kod fetusa koji imaju Downov sindrom, ali također je povezana i s drugim kromosomskim poremećajima, ako i sa srčanim anomalijama. S druge strane, debljina nuhalnog nabora može biti povećana i kod potpuno zdravih fetusa.

  2. Procjena protoka kroz ductus venosus tijekom atrijske kontrakcije (color doppler).

    Ductus venosus je krvna žila koja povezuje pupčanu venu i desnu pretklijetku srca fetusa. Kod 80 % fetusa s Downovim sindromom, najčešće zbog srčanih anomalija, tijekom kontrakcije pretklijetke ne vidi se protok kroz ductus venosus ili je protok negativan. S druge strane, nedostatak protoka ili negativan protok kroz ductus venosus vidi se i kod fetusa s normalnim kariogramom.

  3. Prisutnost i duljina nosne kosti.

    Kod 60-70 % fetusa s Downovim sindromom ne može se prikazati nosna kost prilikom ultrazvuka u 1. tromjesečju trudnoće, kao i kod 2 % fetusa s normalnim kariogramom.

  4. Prisutnost dvije umbilikalne arterije.

  5. Frontomaksilarni facijalni kut.

  6. Prisutnost trikuspidalne regurgitacije.

 mdzdtmz

Ultrazvuk u 2. tromjesečju trudnoće

U 2. tromjesečju trudnoće ultrazvučni pregled se često naziva „anomaly scan“, a  najčešće se izvodi između 16. i 20. (Kos: 18. i 22.) tjedna trudnoće. Svrha drugog ultrazvuka je detaljno pregledati izgled fetusa i anatomiju pojedinih organa te utvrditi da se beba pravilno razvija. Kako bi se otkrile eventualne strukturne malformacije fetusa, detaljno se ispituje i prati morfologija pojedinih organa: mozga i lica, kralježnice, srca, prsišta i ošita, trbušne stijenke, želuca, crijeva, bubrega i mokraćnog mjehura, spolovila, kao i svih kostiju ruku, nogu, šaka i stopala. Također se ponovno radi i fetalna biometrija, tj. mjerenje promjera glavice, opsega trbuha, duljine bedrene kosti i duljine bebe, kako bi se potvrdilo trajanje trudnoće ili eventualno korigirao termin poroda. Osim navedenog, provjerava se položaj posteljice, pregledava pupkovina i krvne žile u njoj, procjenjuje količina plodne vode, a može se otkriti i spol bebe. Također, ponovno se traži prisutnost ultrazvučnih biljega koji ukazuju na kromosomske poremećaje. Čak i u slučaju kad nisu prisutna teža oštećenja, na kromosomopatije mogu ukazivati neke lakše anomalije: rascjep usnice, srčane mane, kraća bedrena kost, deformacije prstiju, povećana količina plodne vode.
Također se radi i cervikometrija, tj. ultrazvučno mjerenje cervikalnog kanala, jer prerano skraćivanje duljine vrata maternice ukazuje na povećan rizik od prijetećeg kasnog pobačaja ili prijevremenog poroda.

Ultrazvuk u 3. tromjesečju trudnoće

U 3. tromjesečju trudnoće ultrazvučni pregled se najčešće izvodi između 35. i 38. tjedna (Kos: 30. i 34.; negdje: 32. i 36.). Svrha trećeg ultrazvuka je provjeriti da li se beba normalno razvija ili postoje neka odstupanja u  rastu. Zastoj rasta i razvoja bebe u ovoj fazi trudnoće najčešće je posljedica poremećaja u funkciji posteljice. Naime, kako trudnoća napreduje, tako je i posteljica sve „starija“, tako da iza 36. tjedna trudnoće njena funkcija postupno slabi, a slabija opskrba kisikom može uzrokovati zastoj u razvoju bebe. U slučaju da do slabe posteljične opskrbe dođe iza 34. tjedna trudnoće, trudnoća će biti dovršena prijevremeno, pri čemu su rizici minimalni jer je beba tada već dovoljno razvijena za porođaj i preživljavanje izvan maternice. Međutim, ako do zastoja u rastu bebe zbog slabe posteljične opskrbe dođe ranije, najčešće između 30. i 34. tjedna trudnoće, slaba opskrba kisikom u tom slučaju predstavlja visokorizično stanje za oštećenje i smrt bebe te je nužan bolnički nadzor trudnice, češći kontrolni pregledi, a možda i prijevremeni porođaj. U ovakvim slučajevima radi se tzv. color-doppler ultrazvuk kako bi se provjerila bebina cirkulacija, tj. jesu li svi organi dobro opskrbljeni kisikom. Dodatnim pregledima i mjerenjima procjenjuje se kad je najbolje vrijeme za dovršavanje trudnoće kako bi se izbjegle dugoročne posljedice po zdravlje bebe.
Osim navedenog, na trećem ultrazvučnom pregledu provjerava se položaj posteljice (tzv. sijelo posteljice), s obzirom na to da se ona može pomaknuti tijekom trudnoće. U slučaju da se posteljica nalazi ispred grlića maternice, tada normalan porođaj nije moguć pa će trudnica biti upućena na carski rez. Također se provjerava količina plodne vode, kao i položaj bebe i međusobni položaj blizanaca (stav glavom, stav zatkom, poprečni položaj), kako bi se mogao planirati način poroda trudnice.

Color-doppler ultrazvuk

Color-doppler ultrazvuk ili obojeni doppler je suvremena ultrazvučna metoda koja služi za pregledavanje bebinih krvnih žila i precizno mjerenje protoka krvi u njima, a osim promjene u brzini protoka krvi, može se vidjeti i smjer kretanja krvi koji je predstavljen različitim bojama (otuda naziv „obojeni doppler“). Protok krvi kroz krvne žile pokazatelj je opskrbe bebinih organa kisikom i hranjivim tvarima preko pupčane vrpce, a mjeri se protok u pupčanoj arteriji (AU), središnjoj moždanoj arteriji (ACM), fetalnoj aorti (AO), ali i u nekim venama kao što su pupčana vena (VU) i ductus venosus (DV).
Osim za provjeravanje bebine cirkulacije kako bi se procijenila opskrba kisikom i funkcija posteljice, color-doppler ima posebno važnu ulogu u procjeni i postavljanju dijagnoza urođenih srčanih malformacija. Također, color-dopplerska analiza venskog protoka kroz ductus venosus tijekom atrijske kontrakcije jedan je od ultrazvučnih biljega koji se koristi u sklopu ranog kombiniranog probira kao jedan od parametara za procjenu rizika od fetalnih kromosomopatija.

Indikacije za color-doppler ultrazvuk u trudnoći:

  1. sumnja na zastoj rasta i razvoja bebe u sadašnjoj trudnoći,

  2. abnormalnosti u srčanoj frekvenciji bebe,

  3. sumnja na anomalije srca ili krvnožilnog sustava bebe,

  4. višeplodna trudnoća s diskordantnim rastom,

  5. hipertenzija (preeklamsija/eklampsija) u sadašnjoj ili prethodnim trudnoćama,

  6. niska porođajna težina djeteta u prethodnim trudnoćama,

  7. intrauterina smrt djeteta u prethodnim trudnoćama.

Zbog specifičnosti u razvoju fetalnih krvnih žila, color-doppler se preporuča raditi nakon 20. tjedna trudnoće, osim u slučaju kad se sumnja na anomalije srca ili krvnih žila bebe.

4D ultrazvuk

Osim klasičnog 3D ultrazvuka koji pokazuje vrlo realističnu sliku bebe, danas je dostupan i četverodimenzionalni, tzv. 4D ultrazvuk koji uključuje i praćenje pokreta bebe, a može se izvoditi između 18. i 22. tjedna trudnoće. Iako je većini roditelja prednost 4D ultrazvuka to što im omogućava da vide svoju bebu kako se smije, mršti, zijeva ili siše palac već u trbuhu, ginekolozima je ovaj tip ultrazvuka važan jer im omogućava da lakše prepoznaju ako beba ima nekih neuroloških problema u razvoju.

Share this story: